Sveti Mihovil Banjolski
Otprilike dva kilometra od crkve Sv. Foške u Batvačima nalazi se lokalitet Sv. Mihovila Banjolskog, nazvan prema nestalom naselju s tog područja, u kojemu su najvjerojatnije u rimsko doba bile terme. Kompleksu s ostatcima srednjovjekovne bazilike pripadali su i graditeljski tragovi nestaloga naselja, ali i kapelica Sv. Mihovila u koju su ugrađeni veliki ulomci predromaničkoga i romaničkoga crkvenog namještaja iz obližnje starije crkve. Dvadesetak metara od crkvice Sv. Mihovila, sagrađene 1456. godine, nalaze se ostaci trobrodne bazilike, napuštene u 15. st.
Na istom mjestu pronađeni su i tragovi mozaika prema kojem se može zaključiti da potječe iz najranije faze, čak 5. st. Pretpostavljalo se da je bazilika pokraj ili u blizini antičke kupelji i da je možda bila dio većega samostanskog kompleksa. Odmah se potvrdilo da je građena u više faza jer su otkriveni ostatci starije građevine, vjerojatno iz bizantskog razdoblja. Nisu se mogle ustanoviti dimenzije starokršćanske crkve jer su dosadašnja istraživanja tek stigla do poda srednjovjekovne.
Posebnu je pozornost izazvao kvadratni prostor u južnom brodu s iznimnom debljinom zidova (70 cm) za kojega se vjerovalo da se radi o zvoniku. U dosadašnjim je istraživanjima pronađeno više ulomaka kamene plastike i mnogo raznobojne žbuke koja potvrđuje da je bazilika bila oslikana.