Sveti Mihovil Banjolski

Otprilike dva kilometra od crkve Sv. Foške u Batvačima nalazi se lokalitet Sv. Mihovila Banjolskog, nazvan prema nestalom naselju s tog područja, u kojemu su najvjerojatnije u rimsko doba bile terme. Kompleksu s ostatcima srednjovjekovne bazilike pripadali su i graditeljski tragovi nestaloga naselja, ali i kapelica Sv. Mihovila u koju su ugrađeni veliki ulomci predromaničkoga i romaničkoga crkvenog namještaja iz obližnje starije crkve. Dvadesetak metara od crkvice Sv. Mihovila, sagrađene 1456. godine, nalaze se ostaci trobrodne bazilike, napuštene u 15. st.

Na istom mjestu pronađeni su i tragovi mozaika prema kojem se može zaključiti da potječe iz najranije faze, čak 5. st. Pretpostavljalo se da je bazilika pokraj ili u blizini antičke kupelji i da je možda bila dio većega samostanskog kompleksa. Odmah se potvrdilo da je građena u više faza jer su otkriveni ostatci starije građevine, vjerojatno iz bizantskog razdoblja. Nisu se mogle ustanoviti dimenzije starokršćanske crkve jer su dosadašnja istraživanja tek stigla do poda srednjovjekovne.

​​​​​​​Posebnu je pozornost izazvao kvadratni prostor u južnom brodu s iznimnom debljinom zidova (70 cm) za kojega se vjerovalo da se radi o zvoniku. U dosadašnjim je istraživanjima pronađeno više ulomaka kamene plastike i mnogo raznobojne žbuke koja potvrđuje da je bazilika bila oslikana.